preskoči na sadržaj

Osnovna škola Zlatar Bistrica

Login
e-Dnevnik i e-Potvrde

ORGANIZACIJA RADA

Smjena "A" (1. - 4. r. ujutro, 5. - 8. r. popodne)

Smjena "B"  (5. - 8. r. ujutro, 1. - 4. r. popodne)

Školsko zvono
 
 
Termini informacija

Nastava na daljinu

      Virtualni razredi

    5.a     6.a      7.a   8.a

    5.b                7.b   8.b

      Virtualna zbornica

    Virtualna školska knjižnic

Pogledajmo...

  

 

      "Sigurna škola"

"Za 1000 radosti" - "Na strani dobra"

SPOT Za 1000 radosti-Na strani dobra

 

Korisne poveznice: 

         Program: "Stvaraonica"

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Noć šišmiša u Muzeju krapinskih neandertalaca
Autor: Marija Hudi Hitrec, 16. 9. 2019.

Povodom obilježavanja Međunarodne noći šišmiša Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije u suradnji s udrugom Trgus organizirala je 13. rujna 2019. godine predavanje i radionicu o šišmišima za učenike osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije. Predavanje je održano u prostorima starog Muzeja krapinskih neandertalaca, a među prisutnim učenicima bili su i Lukas Pavlović (7. r.) i Larisa Pavlović (5. r.), članovi Ekološke skupine OŠ Zlatar Bistrica.

Kroz raznolik program posjetitelji su imali priliku saznati koliko su šišmiši zanimljivi i tajanstveni sisavci, a zbog svoje ugroženosti strogo zaštićene životinje kojih se ne treba bojati.


Učenici su spoznali važnost očuvanja šišmiša, sisavaca koji su u Hrvatskoj ugroženi i strogo zaštićeni sporazumom o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS).
Šišmiši u prirodi žive u špiljama i dupljama starih stabala, ali su se neke vrste prilagodile i na život u blizini ljudi na tavanima, starim zvoncima i kućama. Zbog gradnje cesta, tunela, krčenja šuma i uklanjanja starih stabala uništavaju se staništa na kojima borave ili se hrane.
Pesticidi, koje ljudi koriste za obranu od štetnika, ubijaju insekte kojima se šišmiši hrane, a otrovni su i za šišmiše. Šišmiši su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti, a let im omogućuje letna kožica što se proteže između četiri produžena prsta do ramena te između nogu. Učenici su spoznali da uvriježeno vjerovanje o zapletanju šišmiša u kosu nije znanstveno utemeljena činjenica. Naime, vrlo precizno snalaženje i u potpunom mraku šišmišima omogućuje eholokacija, način orijentacije u prostoru s pomoću zvuka. Šišmiši kroz usta i nos ispuštaju zvučne signale koji se u prostoru odbijaju od plijena ili raznih drugih predmeta te ih ponovo hvataju ušima. Zvukovi koje ispuštaju visoke su frekvencije i stoga su ljudskom uhu nečujni, ali ih možemo locirati i čuti pomoću instrumenta bat-detektora. Zimi, kad su temperature niske i nema kukaca za ishranu, kolonije šišmiša možemo naći u špiljama u stanju hibernacije, zimskog sna. Tijekom hibernacije, koja počinje u listopadu i traje do kraja ožujka, sve su životne funkcije u svrhu štednje energije svedene na minimum. Šišmiši oprašuju biljke koje
cvatu noći i kontroliraju brojnost aktivnih kukaca, stoga ih nazivamo indikatorima zdravlja okoliša.
 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju